Naučite da kombinujete ukuse - upravljanje hranom sa namenom

Odgovori
sanja.filipovic@fitflixgroup.com
Postovi: 47
Pridružio se: 16 Sep 2021, 16:28

Da li ste nekad pomislili da neka hrana jednostavno ide zajedno? Na primer, kokos i nananas, so i sirće, kikiriki puter i džem, cimet i smeđi šećer. Neki ukusi su prosto namenjeni da idu zajedno.

Upravo je ukus taj na koji se prvo pomisli kada je reč o upravljanju i kombinovanju hrane. Međutim zapravo su od velikog značaja drugi faktori kao što su farmaceutske kontraindikacije, najbolje kombinacije unosa vitamina ili mogućnosti prevelike količine jednog nutrijenta u ishrani. Kako da znate šta treba da jedete ili unosite uz hranu kako biste bili sigurni da radite maksimalno dobro za veše telo i zdravlje?

Slika

Postoji zaista puno predloga i kombinacija koje možete primeniti, te biste ih zaista trebali više istražiti, međutim ovo su neki koje smo mi izdvojili. Recimo vitamine C, D, zatim Cink i jod je veoma važno uzimati.
Ispijanje male čaše 100% voćnog soka ili uključivanje hrane bogate vitaminom C uz obroke, može pomoći u povećanju apsorpcije gvožđa. Vitamin C se može uništiti toplotom ili svetlošću.

Vitamin D je vitamin rastvorljiv u mastima, što zanči da se ne rastvara u vodi i najbolje se apsorbuje u vašem krvotoku kada se upari sa hranom koja ima visok sadržaj masti. Iz tog razloga, preporučuje se unos vitamina D uz obrok, kako bi se poboljšala njegova apsorpcija.

Vaše telo apsorbuje 20-40% cinka prisutnog u hrani. Cink iz životinske hrane poput crvenog mesa, ribe, živine, lakše se apsorbuje u telu nego cink iz biljne hrane. On se najbolje apsorbuje kada se uzima uz obrok koji sadrži proteine. Cink može izazvati nedostatak bakra koji je neophodan za pravilno funkcionisanje organa. Iz tog razloga bi bilo dobro da unesete malu količinu hrane koja sadrži bakar, poput crne čokolade, kada unosite cink.

Mnogi znaju da je jod veoma dobar za nas. Takođe upućeni ste u njegovu primenu u medicini, za lokalne primene prilikom operacija, premazivanja rana i slično. Međutim on se može koristiti i oralno. Jedna ili nekoliko kapi dnevno uradiće odličnu funkciju za vašu štitnu žlezdu. Imajte na umu samo da jod ima vrlo intezivan ukus, stog apažljivo sa tim kapljicama.

Što se kombinovanja hrane tiče verovatno vam je jasno da je ukus manje važan u ovom slučaju. To je više stvar zadovoljavanja vaših želja i potreba. Međutim kombinacija i odnos nutrijenata je od velikog značaja. Povedite računa da je odnos nutrijenata tačno onakav kakv bi trebao biti u odnosu na vaše predispozicije. Naime, vaš plan ishrane bi trebalo biti sastavljen od strane stručnjaka. Međutim bitno je da se edukujete o nekim osnovnim principaima koji se kasnije prilagođavaju vašim potrebama. Dakle okvirno čoveku je potreban unos od 15g proteina, 30g masti i 55g ugljenih hidrata dnevno. Imajte na umu da je 1g proteina i uglenih hidrata po 4 kalorije dok je 1g masti 9 kalorija. Na osnovu toga će se odrediti raspodela nutrijenata u skladu sa potrebnim unosom kalorija.

Ono što je takođe bitno jeste da izbegavate rafinisane namirnice, tj. prerađene. Vašem metabolizmu je potrebno što više sirovih namirnica. Što je hrana više rafinisana, skuvana ili prerađena to je manje hranljivih sastojaka u njoj ostalo. Takođe bitno je da obratite pažnju na to kako kombinujete makronutrijente. Pored toga što je potrebno rasporediti odnos dnevnog unosa makronutrijenata, potrebno je takođe razmisliti o tome koju kombinaciju ćete napraviti u jednom obroku. Nije preporučljivo da vam se jedan obrok sastoji pretežno samo od jednom makronutrijenta. Već je potrebno da izbalansirate te proporcije kako biste dostigli i dnevni balans. Postoje određena mišljenja da neke makronutrijente ne treba kombinovati u jednom obroku ali najbolje bi bilo da se posavetujete sa nekim ko je stručan kako bi vam napravio kvalitetan plan ishrane prilagođen vašim potrebama.

Ukoliko unosite 80% alkalnih namirnica a 20% onih koje stvaraju kiseline to bi moglo pomoći vašem stomaku. To bi podrazumevalo da unosite veće količine voća i povrća i namirnica sa smanjenom koncentracijom belančevina kao što su pasulj, sočivo i integralne žitarice umesto ribe, mesa, sira i jaja. Voće koje se brzo fermentiše jedite zasebno kao užinu. Belančevine životinjskog porekla konzumirajte zasebno ili sa povrćem. Izbegavajte sve rafinisane ugljene hidrate.
Odgovori